Sjegrenov sindrom je hronično autoimuno oboljenje koje se najčešće manifestuje suvoćom usta i očiju, ali može imati i mnogo ozbiljnije sistemske posledice. Slađana Milošević, poznata pevačica, preminula je nakon borbe sa ovim sindromom.
„Moja bolest nosi naziv Sjegrenov sindrom. Njena simptomatologija i način lečenja i dalje su nepoznati mnogim doktorima. Često je svode na pojednostavljeni imunološki poremećaj, a ona je u stvari smrtonosna. Nažalost, bolest je veoma teška, sa brojnim imunološkim promenama. Napada sve telesne sisteme. Jedino kineska tradicionalna medicina može pomoći, jer od ranih dana tretira čoveka kao jedinstvenu celinu. U zapadnoj medicini jedino psihosomatika ima takav pristup. Čovek je jedinstvo tela i psihe i samo tako se može lečiti – pričala je pevačica .
Imunološki sistem obolelog od Sjegrenovog sindroma greškom napada žljezde koje proizvode suze i pljuvačku, ali i druge delove tela, uključujući zglobove, štitnu žljezdu, bubrege, jetru, pluća, kožu i nerve.
Iako većina ljudi sa Sjegrenovim sindromom ne umire direktno od bolesti, ona može značajno povećati rizik od razvoja drugih ozbiljnih stanja, kao što su limfom i bolesti pluća.
Limfom, posebno non-Hodžkinov B ćelijski limfom, je direktna manifestacija Sjegrenovog sindroma i može biti fatalan ako se ne otkrije i ne leči na vreme. Takođe, plućno oboljenje u okviru Sjegrenovog sindroma, povezano je sa četiri puta većim rizikom od smrtnosti.
Tačan uzrok Sjegrenovog sindroma još uvek nije poznat, ali istraživanja sugerišu da genetika može igrati značajnu ulogu u njegovom razvoju. Smatra se da postoji značajna uloga naslednih faktora, a osobe u čijim porodicama postoji neko ko boluje od ovog sindroma ili drugih autoimunih bolesti, imaju veći rizik od razvoja ovog stanja.
Hormonski disbalans, posebno u vezi sa estrogenom, takođe, može doprineti razvoju sindroma. Osim toga, prisustvo virusne infekcije može delovati kao sinergetički faktor i okidač.
Osnovni uzrok smanjene funkcije egzokrinih žljezda je infiltracija njihovog epitela limfocitima i plazma ćelijama, sa stvaranjem mnogobrojnih autoantitela i posledičnim mogućim razvojem malignog limfoma.
„Što se tiče tih otisaka roditelja na nas, oni počinju u prenatalnom periodu, kažu da su raspoloženja majke koja nosi dete jako važna, jer utiču na plod i njeno loše raspoloženje se reflektuje na rad bebinih organa i tako je majka ta koja određuje tu životnu psihičku energiju. Ako vam da nisku psihičku životnu energiju, vi nećete biti uspešan čovek” – rekla je Slađana Milošević.
Za efikasno lečenje i upravljanje Sjogrenovim sindromom, ključan je multidisciplinarni pristup, koji uključuje reumatologe, oftalmologe i druge specijaliste.
Simptomi Sjegrenovog sindroma mogu varirati od osobe do osobe.
Suvoća očiju i usta je najčešći simptom, koji može uzrokovati teškoće sa gutanjem, govorom i konzumiranjem hrane.
Bol i upala perifernih zglobova se često javlja, kao i umor koji može biti uzrokovan nedostatkom sna zbog suvih usta i kašlja tokom noći.
Kod ovog sindroma javljaju se i natečene pljuvačne žljezde, suvoća kože i sluzokoža, kao što su nos ili vagina, otežano disanje i gastroezofagealna refluksna bolest koja uzrokuje gorušicu.
Autoimuni Hašimotov tireoiditis u okviru ove bolesti uzrokuje poremećeni rad štitaste žljezde, odnosno hormonski disbalans, a vaskulitis, upala zida krvnih sudova, može oštetiti tkivo koje zahvaćeni krvni sud opskrbljuje.
Trenutno ne postoji specifičan lek koji može potpuno izlečiti Sjegrenov sindrom. Postoje terapije koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma i poboljšanju kvaliteta života pacijenata. Cilj lečenja je održavanje vlage u tkivima, ublažavanje bola i sprečavanje komplikacija.
Rana dijagnoza i lečenje važni su za sprečavanje komplikacija, ali postizanje dijagnoze može biti dugotrajno, s obzirom da se simptomi preklapaju sa simptomima mnogih drugih bolesti.
Slađana Milošević, čije je pravo ime bilo Aleksandra, smatrana je ikonom novog talasa osamdesetih godina u Jugoslaviji. Rođena je 1955. godine u Beogradu i od malih nogu pokazala je interesovanje za muziku. Već kao devojčica, pohađala je časove klavira, a kasnije se obučavala i na violini.
Njena muzička karijera počela je u dvanaestoj godini kada je bila vodeći vokal i bas gitarista u rokenrol bendu.
Prvi veći uspeh postigla je 1977. godine sa pesmom „Au, Au”, a iste godine imala je i zapažen nastup na koncertu kod Hajdučke česme.
Slađana je bila poznata po rušenju tabua, a jedan od primera je njena pesma „Seksi dama” koja je bila zabranjena za emitovanje na brojnim radijskim i televizijskim programima.
Tokom svoje karijere, Slađana je stekla popularnost i van granica Srbije, a njen rad je bio prepoznat i od strane poznatog pisca Paula Koelja koji je izjavio:
„Ona ima nešto čemu sam se oduvek divio kod ljudi: srce da sanja i hrabrost da snove pretvori u stvarnost”.
#Šta #Sjegrenov #sindrom #bolest #koje #umrla #Slađana #Milošević